Vijesti i zbivanja

Tuesday, 20.11.2018.

Učitelji i liječnici u štrajku: Od ponedjeljka svaki tjedan jedan dan neće raditi

Pobuna


AUTOR: Frenki Laušić

(JUTARNJI LIST) Sindikati zaposlenih u javnih službama najavili su jučer, nakon neuspjelih pregovora s Vladom, štrajk u svim javnim službama, od škola do bolnica, za 28. studenoga, s tim da bi se obustava rada provodila svaki tjedan po jedan dan do ispunjenja sindikalnih zahtjeva za povećanje plaća.

Podsjetimo, Vlada za iduću godinu predlaže u projekcijama državnog proračuna rast plaća u javnim službama (180 tisuća ljudi) i državnoj upravi (oko 60 tisuća ljudi) od tri posto, odnosno za ukupno 900 milijuna kuna, dok sindikati traže rast od 5,8 posto, odnosno povećanje od oko 1,75 milijardi kuna ukupne mase plaća. Sindikati državne uprave zasad ne prosvjeduju i ne organiziraju štrajk, ali će se na njih odnositi eventualni uspjeh sindikata javnih službi o povećanju plaća.

"Potplaćeni"

"Vlada nije prihvaćala argumente da su zaposlenici u javnim službama potplaćeni i da ne bi smjeli zaostajati sa svojim primanjima za standardom u RH. Vladina ponuda za 3-postotno povećanje osnovice plaća u 2019. je poražavajuća i ponižavajuća te jasno pokazuje da Vlada ne cijeni zaposlenike u javnim službama", ustvrdila je tim povodom Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, i navela kako su sindikati javnih službi počeli s nacionalnom kampanjom za povećanje osnovice i bolji standard zaposlenika u javnim službama te da štrajk nije jedini instrument pritiska na Vladu. Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, rekao je kako će sindikati na vrijeme i sukladno zakonu najaviti poslodavcima koliko će trajati štrajk taj dan.

"Serija od puno manje udaraca može dovesti do razgovora i konačnog rješenja", rekao je i pojasnio kako sindikati traže rast plaća od 5,8 posto jer je tolika i projekcija rasta plaće u RH u idućoj godini. Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata socijalne skrbi, naglasila je kako razlog štrajka nisu isključivo plaće, nego i to što građani putem velikih doprinosa i poreza za zdravstvo, socijalnu skrb i obrazovanje zaslužuju i kvalitetnu uslugu. "Tri posto povećanja plaća je iznos od 150 do 200 kuna i s takvim iznosom neće se spriječiti egzodus mladih i obrazovanih ljudi iz sustava", rekla ja Jadranka Dimić.

Ukinuti dodaci

Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, upozorio je kako je zaposlenima u javnim službama od 2009. do 2017. plaća bila smanjena oko 15 posto (ne računajući porezne promjene koje su se odnosile na sve zaposlene u Hrvatskoj), zbog smanjivanja osnovice od šest posto u 2009., smanjivanja koeficijenata od tri posto te ukidanja različitih dodataka na plaću za godine staža, a da je onima s najmanjim plaćama i radnim stažem većim od 30 godina država tako smanjila plaće za 30 do 40 posto.

Ministar financija Zdravko Marić jučer je u Saboru na sindikalne zahtjeve odgovorio tvrdnjom da je povećanje osnovice plaće za tri posto u okviru mogućnosti proračuna za 2019. "Legitimno pravo sindikata je da prosvjeduju i štrajkaju. Mi smo došli s ponudom koju je jedan dio sindikata ocijenio prihvatljivom, a drugi dio nije. Mislim da ćemo imati još nekakav razgovor, jer je s njihove strane bio jedan poziv za dodatnim sastankom", rekao je ministar Marić.

Masa plaća

Masa plaća korisnika državnog proračuna (bez zdravstva) 2008. iznosila je 21 milijardu kuna, a u 2019. će iznositi 29,1 milijardi kuna, ali su te dvije brojke neusporedive jer su u međuvremenu u proračun uvrštene i plaće nacionalnih parkova i drugih institucija.

"Kao odgovorni socijalni partneri vodili smo nekoliko krugova razgovora sa sindikatima u kojima smo ih podrobno izvijestili o mogućnostima proračuna.

Za sljedeću godinu, unutar proračunskog okvira, pripremili smo paket od tri posto povećanja plaća u iznosu od 900 milijuna kuna, a za božićnice i regres osigurali smo još pola milijarde kuna. Također smo dogovorili da ćemo iduće godine nastaviti pregovore sa sindikatima. Međutim, u okviru proračuna povećanje od tri posto bio je najveći iznos koji smo mogli ponuditi", komentar je Marka Pavića, ministra rada i mirovinskoga sustava, na najavu štrajka sindikata javnih službi.

Plaća učiteljice s 35 godina staža 100 kuna niža od prosječne u RH

Izračun Sindikata Preporod pokazuje da učiteljica iz Zagreba sa 35 godina radnog staža ima plaću od oko 6100 kuna, odnosno stotinjak kuna nižu od prosječne državne plaće, koja iznosi 6206 kuna, i čak 1100 kuna nižu od prosječne plaće u Zagrebu, koja je trenutačno 7235 kuna.

U Sindikatu Preporod napominju i kako je u studenome 2008. osnovica za plaće iznosila 5421,54 kune, koliko i sada, ali je litra eurosupera 95 stajala 6,80 kuna.

Prosječna plaća visokoobrazovanih 2016. iznosila je 8367, dok je u obrazovanju ona bila 6192 kune.

...za čitanje klikni na sliku

Ispis 


Monday, 19.11.2018.

Sindikati javnih službi idu u štrajk 28. studenog



(HRT) Čelnici sindikata zaposlenih u javnih službama najavili su štrajk u svim javnim službama koji bi trebao početi 28. studenoga i održavao bi se svaki tjedan po jedan dan sve do ispunjenja njihovih zahtjeva za većim plaćama zaposlenika u javnim službama.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem na konferenciji za novinare rekla je kako je najava štrajka upućena Vladi zbog toga što su propali pregovori s Vladom o povećanju plaća zaposlenih u javnim službama, kako njihove plaće ne bi zaostajale. "Ponuda Vlade nije išla u tom smjeru, nije prihvaćala argumente da su zaposlenici u javnim službama potplaćeni i da ne bi smjeli zaostajati sa svojim primanjima za standardom u RH. Vladina ponuda za tri postotnim povećanjem osnovice plaća u 2019. je poražavajuća i ponižavajuća te jasno pokazuje da Vlada ne cijeni zaposlenike u javnim službama", istaknula je.

Šprem je najavila kako će štrajk započeti 28. studenoga, koji će se nastaviti 4. i 13. prosinca te svaki tjedan po jedan dan sve do ispunjenja sindikalnih zahtjeva. Istaknula je i da su sindikati javnih službi počeli s nacionalnom kampanjom za povećanjem osnovice i boljim standardom zaposlenika u javnim službama, a štrajk nije jedini instrument pritiska na Vladu. Najavila je kako će sindikati raditi sustavne pritiske na Vladu kako bi plaće zaposlenih u javnim službama bile veće.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec rekao je kako je započela sindikalna nacionalna kampanja za bolje usluge građanima i bolji položaj zaposlenih u javnim službama i koja će trajati sve dok se s Vladom ne utvrdi javna politika plaća u javnim službama. Naveo je da su sindikati danas Vladi najavili štrajk i proces mirenja, a sindikati su ga opunomoćili da ih zastupa u procesu mirenja.

Mihalinec je rekao i da će sindikati na vrijeme i sukladno zakonu najaviti poslodavcima koliko će trajati štrajk taj dan, jer, pojasnio je, može trajati cijeli dan ili kraće. "Serija od puno manje udaraca može dovesti do razgovora i konačnog rješenja", rekao je. Istaknuo je kako sindikati zaposlenih u javnim službama traže rast plaća od 5,8 posto, kolika je projekcija rasta plaće u RH u idućoj godini.

Predsjednica Sindikata socijalne skrbi Jadranka Dimić rekla je da je razlog štrajka dugogodišnje nezadovoljstvo zaposlenika u javnim službama i nebrigom Vlade za javni sektor. Istaknula je kako razlog štrajka nije isključivo zbog plaća, već i zato što zato što građani - koji cijeli radni vijek izdvajaju velike doprinose za npr. zdravstvo, socijalnu skrb i obrazovanje, zaslužuju i kvalitetnu uslugu. Upozorivši kao vlada štedi na zapošljavanju liječnika, učitelja, socijalnih radnika i drugih, Dimić je rekla kako je samo u sustavu socijalne skrbi, prije odluke o zabrani zapošljavanja, bilo 8800 zaposlenika da bi ih sada bilo 1727. "Vlada našim zaposlenicima u sustavu nudi mrvice koje su ostale u proračunu - tri posto. Takav odnos prema zaposlenicima u javnim službama je zapravo odnos Vlade prema građanima jer im na taj način poručuje kako ih nije briga tko će ih liječiti, da ih nije briga tko će skrbiti o njima, kakvo će obrazovanje dobiti njihova djeca i nije ih briga tko će se skrbiti za kulturnu baštinu zemlje. Tri posto je iznos od 150 do 200 kuna i s takvim iznosom se neće spriječiti egzodus mladih i obrazovanih ljudi iz sustava", upozorila je. Dimić je osudila prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) da bi se dio zaposlenika iz javnih službi trebao prebaciti u javni sektor.

Vezano uz ideju HUP-a da se višak radne snage iz javnog sektora prebaci u privatni sektor, predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić upozorio je kako je to nastavak višegodišnje priče i "izvitoperenog pogleda" da je javni sektor nevažan i štetan te treba smanjiti javnu i državnu potrošnju. Upitao je kako će se provesti ta ideja - hoće li se oni otpuštati. Smatra kako se radi o "nerealnoj zamisli" izvan prostora i vremena. "To govori da su ti umovi toliko izbrazdani iskrivljenom sviješću koji zovemo ideologija ili neoliberalizam, čiji je glavni sadržaj da je javna potrošnja nešto što je uvijek štetno, pretjerano i treba je stalno smanjivati kako bi se smanjivali porezi u zemlji i mogli se ostvarivati veći profiti", rekao je.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je da je sindikalni zahtjev za štrajk legitiman. Kazao je kako mu se čini da će se sa sindikatima sastati još ovaj tjedan. "Nudimo ono što je moguće i izvedivo. Došli smo s prijedlogom o povećanju osnovice za 3% od 1. siječnja, uz ono što je preuzeto i potpisano u sklopu kolektivnih ugovora (božićnica, regres i slično)", kazao je ministar.

"U sabornici čujem i 10%, od onih ljudi koji su istim sindikatima nedavno smanjivali te koeficijente", rekao je Marić te je dodao kako "nitko sretniji od nas da imamo mogućnosti da javne financije mogu pretrpjeti takav postotak". "Tih 3% bez božićnica i regresa vam je oko 900 milijuna kuna. Svaki postotak vam je 300 milijuna kuna, no ponavljam na samom sastanku su krivo shvaćane poruke, mi smo taj iznos predvidjeli par mjeseci prije formalnog donošenja proračuna na sjednici Vlade, i tada nismo raspolagali informacijama o Uljaniku i drugim stvarima", naglasio je Marić.

Na novinarsko pitanje što očekuje od budućih sastanaka Marić je rekao kako ne želi prejudicirati te da očekuje konstruktivan dijalog.

Ispis 


Friday, 16.11.2018.

Započela bitka za veće plaće u javnim službama!

(SSZSSH) Danas je u rad puštena web stranica www.javnesluzbe.hr, zajednički portal sindikata javnih službi na kojem možete pratiti sindikalnu kampanju za pravedniji odnos vlasti prema zaposlenima u javnom sektoru.

Istovremeno je započelo postavljanje jumbo plakata u hrvatskim gradovima s porukama Vladi i hrvatskim građanima, a dok ih ne vidite u Vašem susjedstvu pogledajte ih na fotografijama iz Zagreba i Zadra. 

...za uvećanje klikni na sliku

Ispis 


Thursday, 15.11.2018.

SSZSSH o zdravstvu u NOVOM LISTU

... za čitanje klikni na sliku

Ispis 


Wednesday, 14.11.2018.

Sindikati javnih službi traže sastanak s ministrom Pavićem

... za čitanje klikni na sliku

Ispis 


Vezane vijesti

Friday, 30.11.2018.

Sindikalni čelnici: Rast minimalne plaće dobrodošao, ali i dalje premalen


ZAGREB, 30. studenoga 2018. (Hina) - Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Matice hrvatskih sindikata i Nezavisnih hrvatskih sindikata u petak su ocijenili da je povećanje minimalne plaće dobrodošao potez, ali i dalje premalen jer je minimalna plaća ostala ispod 50 posto prosječne plaće.

Premijer Andrej Plenković najavio je u petak na sjednici Vlade povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno povećanje od 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018., naglasivši da se radi o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine.

Opširnije

Thursday, 22.11.2018.

Sindikati nastavljaju s pripremama za referendum o mirovinskoj reformi


(HINA) Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever poručio je u utorak s konferencije za novinare da sindikati nisu odustali od prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma protiv prijedloga mirovinske reforme, ali će procijeniti trenutak kada će s time krenuti.

‘Nismo odustali od prikupljanja potpisa, pripreme su intenzivne i do sada smo napravili puno toga. Ali, da budemo sigurni kako neće biti pogrešnih koraka, da na minimum smanjimo mogućnost vladajućima da to proglase nevažećim, te iz odgovornosti prema građanima u pripreme idemo polako i smireno', rekao je Sever.

Opširnije

Tuesday, 18.09.2018.

Nakon 50 minuta sindikati napustili sastanak s Pavićem: ''Vlada nas je dovela pred gotov čin''

MIROVINSKA REFORMA

Ministar rada Marko Pavić održao je sastanak s predstavnicima Sindikata i HUP-a vezano za prijedlog mirovinske reforme.

(Dnevnik.hr) Nakon 50 minuta sindikati su napustili sastanak jer, kažu, na izravno pitanje može li se pregovarati o dobi odlaska u mirovinu i penalizacije -ministar je rekao da za to nema prostora. Sindikati stoga najavljuju prosvjed.

Opširnije

Wednesday, 25.07.2018.

GABRIJELA GALIĆ Nitko neće u uhljebe. Ni kolektivni ugovori više nisu mamac za državnu službu

POD SVIJEĆAMA BURZE RADA

Zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava

(Novilist.hr) Moglo bi se Hrvatskoj dogoditi da za koju godinu, u godišnjoj kvoti za uvoz radne snage, budu specificirana i netipična zanimanja koja su preko noći postala deficitarna. Državne i javne službe uvriježeno se smatraju prostorom sigurnog zaposlenja u kojima se danas virtualna radna knjižica završno pečati odlaskom službenika ili namještenika u mirovinu. Dio medija uporno će zaposlene u državnim i javnim službama zbog toga nazivati »uhljebima«, pritom se silno čudeći što zaposleni u administraciji, obrazovanju, zdravstvu, socijali, kulturi, policiji, pravosudnoj policiji od svog poslodavca traže da poštuje njihova prava i da se ta prava nadograđuju.

Opširnije

Monday, 12.03.2018.

Ova se reforma mnogima neće svidjeti: u mirovinu ćemo sa 67 godina, mnogima se ukida beneficirani radni staž, a za odlazak u prijevremenu plaćat će se veći penali

NOVI PAKET MJERA I ZAKONA

(SLOBODNA DALMACIJA) Muškarci i žene u Hrvatskoj će od 2033. ići u starosnu mirovinu sa 67 godina života, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati, smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, vjerojatno će se jačati drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest će se nacionalna mirovina.

Opširnije














Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)