Vijesti i zbivanja

Tuesday, 07.05.2019.

Prikupljeno 247.835 potpisa, Inicijativa alarmira građane da dođu do štandova i potpišu za referendum

(67jeprevise.hr) - Prema dosad obrađenim podacima u prvih devet dana Inicijativa "67 je previše" prikupila je 247.835 potpisa za referendum o izmjenama uvjeta za mirovinu, objavila je nacionalna koordinatorica Inicijative Mirela Bojić na konferenciji za medije.

- Očito je da je dio ljudi nasjelo na propagandu Vlade. Mi im poručujemo da se ne boje i da ne nasjedaju na laži i propagande te pozivamo građane da potpišu i da zajedno izgradimo bolju budućnost, poručila je Bojić.

Vrlo je vjerojatno kako će Ustavni sud sutra na svojem redovitom stručnom sastanku zatražiti od Vlade očitovanje o tomu koja je svrha kampanje koju ministar Marko Pavić naziva informativnom, koliko košta i kojim se novcem financira. No, bez obzira na odluku Suda, šteta je napravljena.

Ministarstvo uprave prošli je tjedan objavilo da je za raspisivanje referenduma potrebno skupiti najmanje 373.568 potpisa. Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić poručio je kako je ostalo samo pet dana, da je svaki potpis bitan te da taj broj mora biti puno veći.

- Pozivamo građane da dođu i potpišu, nismo sigurni da ćemo uspjeti skupiti zacrtani broj potpisa. Loše vrijeme i vjerojatno propaganda kojoj smo svjedočili, propaganda od strane Vlade, neprincipijelna i demokratski neprimjerena. No faktor vremena bio je presudan, čini nam se. U poziciji smo da nam je svaki potpis važan da bismo uspjeli. Ova brojka nije optimistična i ne ulijeva mir. Važno je alarmirati sve koji su protiv povećanja na 67 godina, sve koji su za nas, da ozbiljno shvate da je ovo jedinstvena prilika i da druge prilike nakon ove više neće biti. Zabrinuti smo hoćemo li uspjeti, rekao je Ribić.

Članica Organizacijskog odbora Inicijative Ana Milićević Pezelj rekla je da ova mirovinska reforma ne rješava probleme mirovinskog sustava. Rješenje za mirovinski sustav nije u zakonu o mirovinskom osiguranju, nego na tržištu rada.

- S obzirom da Hrvati žive tri godine kraće od prosjeka EU i svega pet godina u zdravlju nakon 65. godine, u odnosu na europski prosjek koji je deset, onda znamo da je 67 godina apsolutno nerealno postaviti za naše uvjete. Ljudi će ići u prijevremenu mirovinu, ne svojom voljom, i sada već 20 posto radnika odlazi, jer ne može raditi, a 60-70 posto odlazi, jer ih poslodavci ne žele zadržati na radnom mjestu zbog životne dobi. Potrebno je razviti mjere i potpore za zapošljavanje radnika od 55 do 64 godina života koje će im onda osigurati mogućnost rada i zarađivanja mirovine do 65. godine, rekla je Milićević Pezelj, dodavši da je u fokusu Inicijative penalizacija za prijevremeno umirovljenje, a ne sprječavanje onih koji žele i mogu duže raditi da rade i do 70 godina života.

Zaključila je: Ako sada nešto ne učinimo, imat ćemo vojsku siromašnih starih ljudi koji neće moći raditi do 67 godina i mirovine će im biti penalizirane.

Ispis 


Thursday, 02.05.2019.

Sindikalni aktivisti u KB Dubrava prikupljaju potpise za referendum o promjeni uvjeta za mirovinu

... za gledanje videa klikni na sliku

Ispis 


Thursday, 02.05.2019.

Je li sindikalizam relikt socijalizma i ima li mjesto u svijetu poduzetništva?


Mladi se odgajaju u poduzetničkom mentalitetu, individualistički, bez društvene solidarnosti



KOLUMNU PIŠE Romana Kovačević Barišić

(VEČERNJI LIST) Za razliku od uobičajenih sindikalnih prosvjeda, Praznik rada ove je godine obilježila inicijativa koja bi trebala biti kruna svih sindikalnih akcija. Inicijativa "67 je previše" prikuplja potpise građana protiv podizanja dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina, kako bi se to pitanje postavilo kao referendumsko. Rezultat te inicijative uvelike će obilježiti sudbinu svih radnika i budućih umirovljenika, ali će istovremeno i trasirati daljnji sindikalni put u Hrvatskoj.

- To nije apstraktno i ideološko, već socijalno pitanje koje se tiče svakoga. Učinit ćemo sve da do referenduma dođe, ali moramo imati borbene ljude uz sebe i snažnu i masovnu podršku, onda ćemo imati jak argument za stolom - kaže Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Novosel podsjeća da hrvatski građani uvijek upiru prstom u sindikate, očekujući od njih da "nešto pokrenu".

- E pa, sad smo pokrenuli, ali znajte da bez vas sami ne možemo ništa - poziva građane Novosel. Navodi primjer jednog transparenta za nedavnih prosvjeda u Rumunjskoj, na kojem je pisalo: "Nismo vam mi Hrvati!", upućujući na činjenicu da je netko prepoznao Hrvate kao građane koji se lako mire sa svime što im se nametne i nemaju petlje izaći na ulicu. Sindikati u Europi vraćaju se svojim korijenima, odnosno aktivističkim borbama, tvrdi ovaj sindikalac, jer se kultura kapitala također vratila prvotnim metodama s kraja 19. stoljeća, a tradicionalnih partnerstva sindikata sa socijaldemokracijom više nema.

Situacija je to koju drugi sindikalni čelnik, Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata, nerijetko ironizira.

- Znam reći, ovi primitivni Francuzi prosvjeduju, dok nama Hrvatima s tisućljetnom kulturnom tradicijom takvo što ne bi palo na pamet - kaže Ribić.

Činjenica je da u Hrvatskoj građani sindikalne organizacije zaobilaze u širokom luku i smatraju ih reliktom socijalističke prošlosti. U sindikate u Hrvatskoj je, prema nekim podacima, učlanjeno oko 30 posto zaposlenih, a taj prosjek bitno dižu državne i javne službe jer ondje poslodavac, tj. država, još koliko-toliko, uvažava socijalni dijalog. No, iako zapadne zemlje danas nemaju visoku sindikalnu učlanjenost, daleko su osvješteniji za javno djelovanje pa kad sindikati u nekoj od europskih zemalja pozovu na prosvjed, ne gleda se tko je član sindikata, već izlaze svi koji osjete da se situacija zbog koje se prosvjeduje na bilo koji način tiče i njih. Ta praksa pokazuje da sindikalno organiziranje radnika nije puka tekovina komunizma, već demokratski uređeno područje svijeta rada diljem kapitalističkih zemalja. - Mnoge zemlje diljem svijeta imaju zakonski propisane doprinose solidarnosti. Njih uplaćuju zaposleni koji nisu članovi sindikata i ne plaćaju sindikalnu članarinu, budući da svi radnici uživaju radnička prava za koja se izbore sindikati. Princip obaveznog članstva u radničkoj komori ima Austrija, Kanada, Turska, Bugarska, Švicarska, neki oblik ima Belgija i skandinavske zemlje, a SAD ga je s Trumpom počeo napuštati, imaju ga još neke atlantske američke države - navodi Ribić. Po njemu, u Hrvatskoj je nepostojanje takvog oblika participiranja, uz sve raširenije nesigurne oblike rada, razlog otuđenju radnika, osobito mlađih, od sindikalne ideje.

Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata upućuje na različitost razvojnog puta sindikata u Hrvatskoj i tranzicijskim zemljama, od onog zapadnih zemalja.

- Od kraja 2. svjetskog rata do početka 90-ih, sindikati su išli ruku pod ruku s Partijom i zapravo bili produžena ruka poslodavaca, pa se nisu u dovoljnoj mjeri mogli razviti kao na zapadu. Održavala se forma, a sadržaj je izostajao - opisuje Sever. Iz tih su iskustava političke elite vukle iskustvo pa su početak kolektivnih pregovaranja poistovjećivale s kolektivizmom i vraćanjem u prošlost, a na spomen štrajka optuživali sindikate kao neprijatelje države. Svi znamo da se istovremeno događala najveća povijesna pljačka hrvatskog gospodarstva i najteži egzodus radnika iz svijeta rada u prinudnu mirovinu, čije se posljedice protežu do danas.

Tijekom godina radnici zapadnih zemalja dosegli su određenu razinu plaća i radnih prava, a istodobno je, rastakanjem socijalističkog lagera, za zapadne zemlje nestalo bauka socijalizma, pa se na zapadu počelo urušavati sindikalno članstvo.

- Promijenio se pogled na socijalni dijalog i ponovno dolazi do više sile i pritisaka. Tu je važan jak sindikat, poput austrijskog o čijem štrajkaškom fondu kruže legende, a koji ima i dionice, hotele... Jača liberalistička struja u gospodarstvu, a promjene u tehnološkim procesima promijenile su sustav radne snage. Pred sindikatima je izazov novog doba.

Mladi se odgajaju u poduzetničkom mentalitetu, individualistički, bez društvene solidarnosti. Individualni ugovori o radu, djelu, po projektima... poslodavcima su u interesu, a za zaposlene ta situacija funkcionira po principu kako love lavice u čoporu antilopa. Ne jurišaju na cijeli čopor jer bi ih antilope izgazile, više ih je, nego nastoje izolirati jednu po jednu - slikovit je Sever. Dok Europa preispituje radno vrijeme i članice upozorava da previše ugovora na određeno vrijeme ugrožava europske socijalne vrijednosti, RH do danas u svojim reformama ne ide u tom smjeru, već traži nove izvore radnika koje i dalje potplaćuje.

- Sindikati u tim uvjetima trebaju naći načina da u javnosti budu prepoznati zauzimanjem za opće dobro. Mladi koji čuju te ideje i vide kako su prošli njihovi roditelji itekako imaju sluha za to - zaključuje Sever.

Ispis 


Thursday, 02.05.2019.

VLADA PROTIV SINDIKALNE AKCIJE Ministarstvu nije sporno što novcem građana financira antireferendumsku kampanju

PRORAČUNSKI NOVAC

Autor: Jagoda Marić

Ministarstvo rada u svom promidžbenom spotu, koji se vrti na televizijama i radijskim stanicama u vrijeme kampanje »67 je previše«, tvrdi da bi ispunjenje sindikalnih referendumskih zahtjeva značilo manje mirovine i zaduživanje naše djece i unuka za dodatnih 45 milijarda kuna

(Novilist.hr) ZAGREB Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u svom promidžbenom spotu koji se vrti na svim značajnim televizijama i radijskim stanicama tvrdi da bi ispunjenje sindikalnih referendumskih zahtjeva značilo manje mirovine i zaduživanje naše djece i unuka za dodatnih 45 milijardi kuna. No istovremeno odbijaju odgovoriti na pitanje koliko su javnog novca potrošili na emitiranje tog spota, odnosno koliki će biti ukupan trošak te njihove kampanje.

U odgovoru na naš upit, izbjegli su odgovoriti koliko će novca potrošiti na zakup medijskog prostora te su kazali da je taj posao ugovoren po standardnim cijenama zakupa TV-a i radiopostaja. S obzirom na to da svaka TV kuća ima različite tarife, da one ovise o tome koliko dugo neka kampanja traje i da svoje cijene ne iznose u javnost, odgovor ministarstva ne znači ništa drugo nego da odbijaju dati podatke koje su dužni otkriti javnosti o tome kako troše proračunski novac. I dok te podatke odbijaju dati, iz Ministarstva su spremni objasniti koliko ih je koštala izrada spota.

Uloga vlasti

- Cijeli kreativni sadržaj spota osmislio je tim Ministarstva rada i mirovinskoga sustava te za kreativni sadržaj nije angažirana promotivna ili marketinška agencija, a ilustracije i animaciju napravio je poznati hrvatski ilustrator Krešimir Certić-Misch za iznos od 18.000 kuna - otkrivaju iz ministarstva podatke o dijelu troškova iz njihove kampanje koji je beznačajan u odnosu na trošak zakupa medijskog prostora.

Iako je emitiranje spota predviđeno za travanj i svibanj, odnosno u vrijeme kad je sindikalna referendumska inicijativa »67 je previše« na vrhuncu, iz ministarstva odbijaju primjedbu kako je njihova kampanja zapravo antireferendumska i tvrde da su osmislili spot s informacijama o tome što donosi mirovinska reforma s namjerom da informacije dođu do svih naših sugrađana, sadašnjih i budućih umirovljenika. Vlada se naravno može izjašnjavati o referendumskim inicijativama, ali je pitanje može li za televizijske i radijske kampanje protiv referenduma trošiti novac poreznih obveznika. Ni Ustav ni Zakon o referendumu ne propisuju kako se vode referendumske kampanje, niti kako se Vlada pritom treba ponašati. Nekoliko članova ustavnog suda nam je reklo da Vlada po tom pitanju ne krši niti Zakon, ni Ustav, ali dio njih misli da je potpuno nedemokratski da se troši novac građana kako bi se onemogućavalo te iste građane u inicijativi da prikupljaju potpise.

Loša praksa

Ustavnopravni stručnjak i zastupnik Mosta Robert Podolnjak upozorava da je novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma donosi niz obveza građanskih inicijativa u pogledu financiranja njihovih inicijativa. Istovremeno Zakon ni na koji način ne regulira moguću i izvjesnu protureferendumsku kampanju Vlade i njeno financiranje.

- Takvo proračunsko financiranje protureferendumske kampanje apsolutno je nedopustivo i protivno je Kodeksu dobre prakse u području referenduma Venecijanske komisije Vijeća Europe, u kojem se navodi da »upotreba javnih sredstava od strane vlasti u svrhe promidžbe mora biti zabranjena - navodi u svom priopćenju Podolnjak.

Dodaje i da se u nedavnoj rezoluciji Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (siječanj 2019. godine) predlaže dopuna Kodeksa u smislu zabrane da vlasti koriste javna sredstva za promidžbu u čitavom razdoblju referendumske promidžbe, odnosno u slučaju javnog financiranja referendumskih aktivnosti načelo jednakosti između obje strane mora imati prednost u odnosu na razmjernu raspodjelu sredstava. Podolnjak podsjeća da je slovenski Ustavni sud svojom odlukom iz siječnja 2018. godine ocijenio neprihvatljivim da slovenska Vlada koristi proračunska sredstva u kampanji protiv jedne referendumske inicijative i da je to moglo utjecati na rezultat referenduma pa je glasanje na referendumu ponovljeno.

Suprotan učinak

- S obzirom na iznijeto, zahtijevam od Vlade Republike Hrvatske da prestane sa svakom protureferendumskom kampanjom i njenim financiranjem kako bi odgovorila građane od potpisivanja sindikalne građanske inicijative. Smatram da bi Ustavni sud Republike Hrvatske također trebao reagirati upozorenjem Vladi Republike Hrvatske da je nedopustiva njena protureferendumska kampanja, korištenje proračunskih sredstava za tu svrhu, jer su to sredstva koja uplaćuju svi građani jer financiranje protureferendumske kampanje nije regulirano novim Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma što Vladu stavlja u privilegirani položaj i zato što je to protivno Kodeksu dobre prakse u području referenduma Venecijanske komisije Vijeća Europe - zaključuje Podolnjak.

No koliko god Vlada potrošila novca na spotove, možda joj se to na kraju obije o glavu jer sindikalni čelnici tvrde da upravo zbog tih spotova građani dolaze potpisati referendumsku inicijativu jer ih iritira Vladina kampanja.

Ispis 


Tuesday, 30.04.2019.

Ispis 


Vezane vijesti

Monday, 04.02.2019.

Sindikat: Zaštititi službene osobe redukcijom, a ne proširenjem Kaznenog zakona

ZAGREB, 4. veljače 2019. (Hina) - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske u ponedjeljak je u povodu učestalih napada na službene osobe predložio da se u Kazneni zakon ne ubacuju poimence sve posebne skupine službenika, već da se provede njegova redukcija tako da se definiraju isključivo prisila i napad na službenu osobu, a pod službenom osobom razumijevaju sve osobe koje Kazneni zakon već definira kao takve, odnosno koje obavljaju javnu službu.

Opširnije

Friday, 30.11.2018.

Sindikalni čelnici: Rast minimalne plaće dobrodošao, ali i dalje premalen


ZAGREB, 30. studenoga 2018. (Hina) - Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Matice hrvatskih sindikata i Nezavisnih hrvatskih sindikata u petak su ocijenili da je povećanje minimalne plaće dobrodošao potez, ali i dalje premalen jer je minimalna plaća ostala ispod 50 posto prosječne plaće.

Premijer Andrej Plenković najavio je u petak na sjednici Vlade povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno povećanje od 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018., naglasivši da se radi o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine.

Opširnije

Thursday, 22.11.2018.

Sindikati nastavljaju s pripremama za referendum o mirovinskoj reformi


(HINA) Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever poručio je u utorak s konferencije za novinare da sindikati nisu odustali od prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma protiv prijedloga mirovinske reforme, ali će procijeniti trenutak kada će s time krenuti.

‘Nismo odustali od prikupljanja potpisa, pripreme su intenzivne i do sada smo napravili puno toga. Ali, da budemo sigurni kako neće biti pogrešnih koraka, da na minimum smanjimo mogućnost vladajućima da to proglase nevažećim, te iz odgovornosti prema građanima u pripreme idemo polako i smireno', rekao je Sever.

Opširnije

Tuesday, 18.09.2018.

Nakon 50 minuta sindikati napustili sastanak s Pavićem: ''Vlada nas je dovela pred gotov čin''

MIROVINSKA REFORMA

Ministar rada Marko Pavić održao je sastanak s predstavnicima Sindikata i HUP-a vezano za prijedlog mirovinske reforme.

(Dnevnik.hr) Nakon 50 minuta sindikati su napustili sastanak jer, kažu, na izravno pitanje može li se pregovarati o dobi odlaska u mirovinu i penalizacije -ministar je rekao da za to nema prostora. Sindikati stoga najavljuju prosvjed.

Opširnije

Wednesday, 25.07.2018.

GABRIJELA GALIĆ Nitko neće u uhljebe. Ni kolektivni ugovori više nisu mamac za državnu službu

POD SVIJEĆAMA BURZE RADA

Zašto bi netko nosio etiketu »uhljeba« za plaću od koje se jedva preživljava

(Novilist.hr) Moglo bi se Hrvatskoj dogoditi da za koju godinu, u godišnjoj kvoti za uvoz radne snage, budu specificirana i netipična zanimanja koja su preko noći postala deficitarna. Državne i javne službe uvriježeno se smatraju prostorom sigurnog zaposlenja u kojima se danas virtualna radna knjižica završno pečati odlaskom službenika ili namještenika u mirovinu. Dio medija uporno će zaposlene u državnim i javnim službama zbog toga nazivati »uhljebima«, pritom se silno čudeći što zaposleni u administraciji, obrazovanju, zdravstvu, socijali, kulturi, policiji, pravosudnoj policiji od svog poslodavca traže da poštuje njihova prava i da se ta prava nadograđuju.

Opširnije
















Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)