Srijeda, 11.08.2010.

Prenosimo iz medija

lija Sirotanović, svojedobni junak socijalističkog rada, udarnik koji je - kaže legenda - bio svjetski rekorder u kopanju ugljena, a kad mu je Tito ponudio koju god hoće nagradu, ovaj je kao jedinu želju zatražio još veću lopatu, e taj siroti Sirotanović današnjem se hrvatskom radništvu nudi kao uzor. "Radim 24 sata na dan, sedam dana u tjednu i tako zadnjih dvadeset godina", povjerila je ovim novinama gospićka liječnica Ivanka Jelić. Ministar zdravstva Darko Milinović kaže da ga takvi super radnici u njegovoj bolnici čine ponosnim.

Dobro, doktorica Jelić ne odradi baš puna 24 sata. Kao i ostali liječnici u bolnici u Gospiću, radi jednu smjenu, a ostalo je vrijeme - zbog nedostatka osoblja - u stanju pripravnosti. Uglavnom, vremenski je angažirana cijeli dan.

Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, tvrdi da takav titanski angažman nije na ponos nego na sramotu, pa gospićku bolnicu, kaže, treba tužiti za iskorištavanje radnika. Podsjeća da radnik ima pravo na odmor, a pacijenti na funkcionirajućeg, a ne umorom grogiranog doktora. Nije ministar Milinović jedini kojemu su ideal radnici u cjelodnevnom pogonu. Premijerka Jadranka Kosor na svojim ministrima također prakticira davno geslo da "nema odmora dok traje obnova". Jedva im je dopustila tjedan predaha, kao da je njihovo ljetno dežurstvo glavni faktor po kojem ih treba ocjenjivati.Kriza se koristi kao idealan ambijent ne samo za rezanje radničkih stečevina nego se kao poželjan nameće novi-stari obrazac udarnika: sve želje radnika imaju biti fokusirane samo na što veću lopatu. Nedavno je slovenski filozof Mladen Dolar u intervjuu za Mladinu govorio o poništavanju rezultata stoljetne borbe za radnička prava. Po njemu, radništvo je danas na povratku u prilike iz 1845. - 1845, godina koja se vraća - koje je Engels opisao u svojoj knjizi "Položaj radničke klase u Engleskoj".

Dolar podsjeća da se ta knjiga "uvijek čitala kao horor priča", kao prikaz života radničke klase bez ikakvih prava, prije nego što su ona izborena. "Ali, još uvijek smo tamo, izgleda kao da ta knjiga opisuje neku realnost koja se vraća", zaključio je. Radnici će se sutra ponovno morati boriti za jednom već dostignuti i danas dobrim dijelom anulirani zlatni standard 3 puta 8: osam sati rada, osam sati za privatni život i osam sati za spavanje!Nije to samo specifikum Hrvatske. Trend je planetaran. Globalni je problem dugoročnog učinka da se ekonomska kriza pokušava suzbiti reduciranjem socijalne države. Od Amerike do Europe i Hrvatske spašavaju se oni koji su krizu proizveli, a pod izlikom oskudice smanjuju se prava i steže remen onima koji su i dosad bili deprivilegirani. Možda smrt socijalne države nije neizbježna posljedica krize, možda je kriza sredstvo za ubijanje socijalne države. Tim se pitanjima muče autoriteti svjetskog kalibra. Kod nas to ide inercijom.

Socijalna su prava u Hrvatskoj dijeljena kapom i šakom, ali ne po potrebi, nego po klijentelističkim šprancama. Sada kad su državu do kosti oglodali, a narod ostavili gladnim, robovski rad je opcija spasa. Kad se ministri danas ponose rješenjima iz vremena Alije Sirotanovića, oni ne govore samo o vlastitoj bezobzirnosti, nego svjedoče i dubinu generalnog pada u prošlost.

Ispis 

---

Srijeda, 04.08.2010.

Prenosimo iz SLOBODNE DALMACIJE

Ispis 

---

Petak, 30.07.2010.

"Fiskalne okolnosti" krive za propast pregovora

Predstavnici Vlade i sindikata javnih službi nisu uspjeli postići dogovor o temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službenike i namještenike, koji istječe 31. srpnja. Iako su sindikalisti bili uvjereni kako će se danas postići dogovor, to se nije dogodilo.

Glavnina pregovora odnosila se na produljenje koletivnog ugovora na još četiri godine, a zauzvrat sindikati bi se odrekli ovogodišnjih božićnica. No Vlada na tu opciju nije pristala, već je ponudila trogodišnji kolektivni ugovor. Iako su sindikati ipak pristali na tri godine, nije postignut dogovor. Točka razdora bio je članak 23 kolektivnog ugovora, odnosno - kada se i na koji način kolektivni ugovor može raskinuti?

Mi smo samo inzistirali na tome da se tu uz gospodarske dodaju i fiskalne okolnosti. Oni na to nisu htjeli pristati, gledajte, mi smo odgovorni, moramo računati na to što će biti dogodine i dati mogućnost da ako se nešto u fiskalnom smislu radikalno promjeni da možemo početi pregovarati s njima oko raskidanja kolektivnog ugovora, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta.

Ministar financija Ivan Šuker rekao je kako se dodavanjem riječi "fiskalnih" u spornu odredbu ništa ne prejudicira te da svi parametri mogu biti uvjet za početak pregovora.

Kolektivni ugovor prestaje vrijediti 31. srpnja, no sindikalista Ivica Babić ističe da će on imati produljenu primjenu pravnih pravila. Mi smo na dispoziciji, a odluka je na Vladi kada će nas pozvati i hoćemo li nastaviti pregovore, rekao je.

Još u stanci nakon prvog kruga pregovora predstavnik sindikata Vilim Ribić rekao je da je uvjeren kako će se danas postići dogovor. Uvjeren sam da će se to dogoditi. Mislim da je stvar blizu, jedino ako netko ne bude iracionalan, a toga često ima u pregovorima pa neću ništa jamčiti, rekao je. Dodao je i da su pregovori teški. Sindikati imaju razumijevanja za tešku gospodarsku situaciju, ali traže i neke kompenzacije, rekao je Ribić i dodao da je osobno optimističan.

Na upit jesu li se u pregovorima spremni čega odreći, Ribić je kazao kako je stanje u državi i gospodarstvu teško, a hoće li će se čega odreći, vidjet će, jer je pitanje što se može dobiti zauzvrat.

Novim četverogodišnjim ugovorom osiguravamo našim ljudima ogroman korpus od 40-ak prava, od regresa i jubilarnih nagrada do sistematskog pregleda, rekao je Ribić nadajući se da će biti dogovora. Naveo je i da sindikati traže nekoliko proceduralnih prava, vezanih uz pravnu sigurnost, istek i otkazivanje ugovora. Rado bismo precizirali i definirali način otkazivanja i isteka ugovora, kada se on može otkazati i koje su to bitno promijenjene gospodarske okolnosti, dodao je.

Ribić je potvrdio da je Vlada pripremila dodatak na Sporazum o osnovicama za plaće u javnim službama, koji će sindikati razmotriti. O tom će se dodatku, kaže, razgovarati oko 20. kolovoza.S većinom sindikata državnih službi Vlada je sredinom lipnja potpisala sporazum kojim se ti sindikati odriču božićnice za ovu godinu, a osigurava im se isplata regresa i dara za djecu, prenosi Hina.

Ispis 

---

Četvrtak, 29.07.2010.

Teški pregovori o kolektivnim ugovorima

U Banskim dvorima traju pregovori Vlade i sindikata javnih službi o pravima iz Kolektivnog ugovora, koji istječe krajem mjeseca, što znači za samo dva dana. Nakon gotovo četiri sata sastanka dvije strane nisu našle rješenje pa se razgovori nastavljaju u 18 sati.

U stanci pregovora predstavnik sindikata Vilim Ribić rekao je da je uvjeren kako će se danas postići dogovor. Uvjeren sam da će se to dogoditi. Mislim da je stvar blizu, jedino ako netko ne bude iracionalan, a toga često ima u pregovorima pa neću ništa jamčiti, rekao je. Dodao je i da su pregovori teški. Sindikati imaju razumijevanja za tešku gospodarsku situaciju, ali traže i neke kompenzacije, rekao je Ribić i dodao da je osobno optimističan.Na upit jesu li se u pregovorima spremni čega odreći, Ribić je kazao kako je stanje u državi i gospodarstvu teško, a hoće li će se čega odreći, vidjet će, jer je pitanje što se može dobiti zauzvrat. Na Vladin zahtjev da se sindikati odreknu božićnice za ovu godinu, sindikati traže da im se zauzvrat produlji kolektivni ugovor, odnosno da se ugovori novi kolektivni ugovor na četiri godine. Tim ugovorom osiguravamo našim ljudima ogroman korpus od 40-ak prava, od regresa i jubilarnih nagrada do sistematskog pregleda, rekao je Ribić. Naveo je i da sindikati traže nekoliko proceduralnih prava, vezanih uz pravnu sigurnost, istek i otkazivanje ugovora. Rado bismo precizirali i definirali način otkazivanja i isteka ugovora, kada se on može otkazati i koje su to bitno promijenjene gospodarske okolnosti, dodao je. Ribić je potvrdio da je Vlada pripremila dodatak na Sporazum o osnovicama za plaće u javnim službama, koji će sindikati razmotriti. O tom će se dodatku, kaže, razgovarati oko 20. kolovoza.

Kapitalisti su na jahtama, a mi dolazimo ovamo po ovakvom vremenu spasiti ljudima božićnice i njihove naknade koje su zaradili. Nadam se da ćemo to uspjeti, kazao je prije početka pregovora predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić. S većinom sindikata državnih službi Vlada je sredinom lipnja potpisala sporazum kojim se ti sindikati odriču božićnice za ovu godinu, a osigurava im se isplata regresa i dara za djecu, prenosi Hina. 

Ispis 

---

Četvrtak, 29.07.2010.

PREGOVORI O KOLEKTIVNOM UGOVORU

ZAGREB Sindikati javnih službi - znanosti, obrazovanja, zdravstva, kulture, socijalne skrbi - danas s Vladom otvaraju pregovore oko novog Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za javne službe. Postojeći TKU vrijedi do konca srpnja, tako da Vlada sa sindikatima hvata zadnji vlak prije no što se sindikati pozovu na produženu primjenu ugovora. Kako se neslužbeno može čuti, Vlada će pokušati s javnim službama postići dogovor o tome da novi TKU nakon isteka vrijedi svega šest mjeseci. No, teško je povjerovati da bi sindikati na to pristali s obzirom da su upravo zbog produžene primjene kolektivnih ugovora regulirane Zakonom o radu, sindikalne centrale pokrenule peticiju i Saboru dostavile zahtjev za organiziranje referenduma. (G. Ga.)

Ispis 

Vezane vijesti