Vijesti i zbivanja

Srijeda, 25.05.2016.

Zakonske izmjene na štetu korisnika zdravstvene zaštite

(sssh.hr) Zagreb, 25. svibnja 2016. - Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, najveći sindikat u djelatnosti zdravstva, zgranuti su izigravanjem socijalnog dijaloga od strane Ministarstva zdravlja i Vlade Republike Hrvatske (RH).

Unatoč obećanju kako se će zakoni usuglašavati sa socijalnim partnerima, dva temeljna zdravstvena zakona, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakon o zdravstvenoj zaštiti, poslani su danas u Hrvatski sabor na glasanje po hitnoj proceduri, bez uvažavanja mišljenja socijalnih partnera.

Među ostalim, ministar zdravlja i Vlada RH predložili su Saboru izmjenu Zakona kojim bi se plaćao pregled na hitnom bolničkom prijemu ako se utvrdi kako takav pregled nije zahtijevao hitnu medicinsku pomoć.

Smatramo kako je takva mjera preuranjena, jer za njezinu provedbu nisu osigurani formalni niti pravni uvjeti. Temeljem važećih propisa, zdravstvena zaštita, bilo ona hitna ili ne, mora se osigurati svima onima kojima je potrebna, jer nije svima jednako dostupna, posebno vikendima i neradnim danima kada ambulante primarne zdravstvene zaštite ne rade.

Takav potez Vlade i Ministarstva, kao i priče o socijalnom dijalogu, te osnivanje radnih skupina, dodatno je neshvatljiv, s obzirom da Gospodarsko-socijalno vijeće nije prihvatilo predložene izmjene zakona, niti su ih prihvatila nadležna povjerenstva.

Vlada RH postupa jednostrano i bez suglasnosti sa socijalnim partnerima i to na štetu korisnika zdravstvene zaštite, ne uvažavajući ničije argumente.

Ispis 


Srijeda, 25.05.2016.

Vlada: Skuplja participacija, samo hitni slučajevi neće se plaćati

(HRT) Vlada je prihvatila izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojima se predlaže da se participacija za bolničko liječenje poveća s dvije na tri tisuće kuna.

Banski dvori predlažu povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite sa 60,13 posto proračunske osnovice na 90,20 posto proračunske osnovice. To znači da se za osobe koje nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje maksimalni iznos participacije za bolničko liječenje povećava s dvije na tri tisuće kuna, objasnio je ministar zdravlja Dario Nakić.

Također, osiguranicima HZZO-a propisuje se obveza plaćanja naknade za pregled u hitnom bolničkom prijmu koji je obavljen na njihov zahtjev, i to u slučaju kada se pregledom ne ustanovi indikacija za hitnu medicinsku pomoć, a koja podrazumijeva pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka nužnih u otklanjanju neposredne opasnosti za život i zdravlje. Iznos naknade utvrđuje Upravno vijeće HZZO-a uz suglasnost ministra, a prema prijašnjim najavama, ta bi naknada trebala iznositi 150 kuna. Cilj nije ubiranje dodatnih prihoda, već da oni koji su zbilja ugroženi imaju mogućnost i pravo na vrijeme dobiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, naglasio je Nakić.

Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti Vlada, u cilju osiguranja dostupnosti te jačanja uloge primarne zdravstvene zaštite, do kraja 2017. produljuje rok kada prestaje rad u privatnoj praksi zakupom, i to za ljekarničku djelatnost, djelatnost dentalnog laboratorija i pojedine specijalističke djelatnosti. Izmjene su upućene u hitnu zakonsku proceduru, a resorni ministar objašnjava da su potrebne kako oni koji rade u privatnoj praksi zakupom ne bi izgubili status u sustavu zdravstvene zaštite, budući da će Vlada do kraja godine predložiti novi zakon o zdravstvenoj zaštiti kojim će se regulirati njihov rad.

SDP: Tko može platiti, taj se može liječiti

U povodu današnje Vladine odluke o prihvaćanju izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, SDP-ov zastupnik Mirando Mrsic održao je konferenciju za novinare. Vlada planira smanjiti postojeći standard u zdravstvu, tko može platiti, taj se može liječiti. Definitivno se vidi da to nije vlada građana nego kapitala. Imat ćemo zdravstvo koje je vezano uz financijsku mogućnost građana. Vlada zaboravlja da građani imaju plaće koje su manje nego u Europskoj uniji, ne primaju plaće redovito, postoji rad na crno, puno njih će biti pogođeno ovim promjenama. O tome Vlada nije razmišljala. Nedopustivo je da je kriterij - imate li novca da platite svoje zdravlje, poručio je Mirando Mrsić.

Mrsić je izjavio da je ova vlada dala puno obećanja koja nije ispunila - primjerice da će se smanjiti lista čekanja, što se nije dogodilo. Štoviše, ukinuli su sve mjere koje su omogućavale to - Program 72 sata i Program plus. Obećali su da će se 2016. riješiti dugovi u zdravstvu, a već danas imamo milijardu kuna gubitaka, rekao je Mrsić. Naglasio je kako će sada umirovljenici koji imaju tegoba morati dobro razmisliti hoće li otići u bolnicu te kako je velik teret stavljen na medicinske sestre koje će morati odlučivati je li riječ o hitnom slučaju. Tko će biti kriv za smrtne slučajeve, ako je ta procjena kriva, upitao je Mrsić. Naglasio je i da Vlada nije uskladila zakone sa Zakonom o radu u dijelu bolovanja te u dijelu radnog vremena.

Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) priopćila je kako će zbog ovih odluka pokrenuti inicijativu za opoziv ministra zdravlja Darija Nakića. "Oluka o povećanju maksimalnog iznosa participacije za bolničko liječenje i uvođenja naknade za pregled u hitnom bolničkom prijemu su samo uvod u dodatna poskupljenja, čiji je krajnji cilj privatizacija zdravstvenih usluga i dodatno bogaćenje već bogatih", tvrde. Uvjereni su da slučajna Vlada "na čelu s premijerom koji je iz farmaceutske industrije instaliran na najodgovorniju poziciju u državi" povlači poteze koji isključivo idu na štetu građana.

Ispis 


Ponedjeljak, 23.05.2016.

Ministarstvo: Liječnici nepravedno isključeni iz socijalnog dijaloga

DO SKU-A ZA LIJEČNIKE

(GLAS SLAVONIJE) Nova zdravstvena administracija spremna je potpisati strukovni kolektivni ugovor (SKU) s liječnicima, više je puta ponovio ministar zdravlja Dario Nakić, a prvi korak u tom smjeru trebale bi biti izmjene Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, koje predlaže Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS), ne bi li se time otvorio put Hrvatskom liječničkom sindikatu (HLS) da samostalno pregovara s Vladom o materijalnim pravima i uvjetima rada liječnika.

Ministarstvo zdravlja ocjenjuje da su liječnici nepravedno isključeni iz socijalnog dijaloga, jer u njihovo ime pregovaraju drugi sindikati, pa su odlučili proslijediti HURS-ov prijedlog izmjena Zakona o reprezentativnosti Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Osim HLS-a sklapanje SKU-a očekuju i Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) i Hrvatska liječnička komora (HLK), kojima je to bio jedan od glavnih zahtjeva novom vodstvu Ministarstva zdravlja.

Zadržati liječnike u Hrvatskoj

Sklapanje SKU-a za liječnike smatra se jednom od mjera koja bi trebala pridonijeti njihovu zadržavanju u Hrvatskoj, s obzirom na to da se sve više liječnika zbog većih plaća i boljih uvjeta rada odlučuje za odlazak na rad u inozemstvo. No pitanje izmjena Zakona o reprezentativnosti puno je šire od zahtjeva liječnika za bolji status i izravno zadire u odnos između Vlade i sindikalnih središnjica. Radi se, naime, o dogovoru socijalnih partnera na nacionalnoj razini da se ne sklapaju kolektivni ugovori za pojedine struke, nego za cijele djelatnosti, dakle u ovom slučaju za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava odgovorili su Hini da je prijedlog o izmjenama Zakona o reprezentativnosti u "fazi razmatranja", pa se zasad ne mogu "decidirano izjasniti o svojim namjerama" jer se radi o "kompleksnoj materiji kojoj je potrebno pristupiti na sveobuhvatniji način". Ističu kako na temelju važećeg radnopravnog zakonodavstva ne postoji mogućnost sklapanja SKU-a, a "takvo zakonodavno rješenje uvažava stavove socijalnih partnera koje je 2004. godine izrazilo Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV), a socijalni partneri su izražavali do danas".

Većina protiv

Objašnjavaju da je GSV, kao tripartitno tijelo na nacionalnoj razini, podržao stav sindikalnih središnjica i usvojio mišljenje da prava zaposlenih treba regulirati kolektivnim ugovorima za djelatnosti, a specifičnosti dodatcima tim ugovorima. Time se željelo onemogućiti usitnjavanje i slabljenje sindikata, a istodobno uzeti u obzir specifičnosti u obavljanju pojedinih poslova, kažu u Ministarstvu rada.

Sve sindikalne središnjice, osim HURS-a, čiji je član HLS, i dalje se protive mogućnosti sklapanja SKU-a te inzistiraju da se mogu zaključiti samo kolektivni ugovori na razini djelatnosti. Predsjednik HLS-a Ivica Babić, međutim, tvrdi da je Zakon o reprezentativnosti promijenjen 2013. godine zbog političkih razloga, zbog štrajka liječnika, jer se liječnike promjenom kriterija o potrebnom broju članova željelo "izbaciti iz igre" kao nepodoban sindikat.

Prema zakonu, reprezentativan je sindikat koji ima minimalno 20 posto ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika u nekoj djelatnosti. Kako takvih radnika u zdravstvu ima oko 40.000, ispada da bi HLS morao imati najmanje 8000 članova. "To je nemoguće jer prema sindikalnom statutu naši članovi mogu biti samo liječnici u javnom sektoru, a njih ima nešto manje od 10.000. Ostalo su koncesionari i liječnici zaposleni kod privatnika, koji ne mogu biti u članstvu HLS-a", kaže Babić. HLS stoga traži da se pri određivanju njegove reprezentativnosti uzme u obzir broj od 10.000 liječnika zaposlenih u javnom sektoru, od kojih je 40 posto učlanjeno u HLS, što uvelike nadmašuje propisanih 20 posto članova. HLS danas ima oko 4600 članova, a oko 60 posto su bolnički liječnici, na koje se kolektivni ugovori u zdravstvu u većini primjenjuju.

HLS-ov argument u prilog SKU-a jest i činjenica da takav ugovor imaju liječnici petnaestak zemalja EU-a (Njemačka, Finska, Irska, Velika Britanija itd.), među kojima su i neke tranzicijske zemlje, poput Slovenije i Bugarske.

Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara već je najavio spremnost da i on zatraži pregovore o SKU-u, ako se u takve pregovore krene s HLS-om.(H)

Stjepan Topolnjak

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske

Protiv ekskluziviteta bilo kojoj struci u zdravstvu

Protiv SKU-a više se puta izjasnio Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, koji okuplja 18.000 članova i jedan je od potpisnika važećeg kolektivnog ugovora za zdravstvo, koji je HLS odbio potpisati. Njegov predsjednik Stjepan Topolnjak kaže da se protive sklapanju SKU-a za liječnike i davanje ekskluziviteta bilo kojoj struci u djelatnosti zdravstva, s obzirom na to da je riječ o zajedničkom radu, u kojem sudjeluju sve struke. "Mi smo protiv SKU-a, ali nemamo ništa protiv toga da HLS sudjeluje u kolektivnim pregovorima. Oni su i dosad, bez obzira na reprezentativnost, ravnopravno i aktivno sudjelovali u pregovorima o važećem kolektivnom ugovoru, ali na kraju su ga odbili potpisati. Pritom valja znati da se taj ugovor u 100-postotnom dijelu primjenjuje samo na liječnike, jer nitko drugi u sustavu osim njih nema pravo na plaćeni prekovremeni rad", kaže Topolnjak. Nejasno mu je što bi liječnici dobili SKU-om što im već nije zajamčeno kolektivnim ugovorom te upozorava kako bi u slučaju sklapanja SKU-a s liječnicima to pravo dobile i druge struke u zdravstvu, poput medicinskih sestara i drugih.

Članak objavljen u tiskanom izdanju

Ispis 


Četvrtak, 19.05.2016.

OBAVIJEST: HŽPP otkazao ugovor o prijevozu željeznicom

... za uvećanje klikni na dokument

Ispis 


Srijeda, 18.05.2016.

Prenosimo iz NOVOG LISTA

... za čitanje klikni na sliku

Ispis 

«  ‹  [1] [2] [3] [4] [5]    »

Vezane vijesti

Petak, 15.04.2016.

Započela javna rasprava o izmjenama zdravstvenih zakona

(SSZSSH) Na mrežnim stranicama e-Savjetovanja pokrenuta je javna rasprava o izmjenama i dopunama dva zdravstvena zakona - Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti s konačnim prijedlogom zakona.

Rasprava će trajati do 13. svibnja 2016. godine.

Opširnije

Četvrtak, 31.03.2016.

U 2015. država nije pokrila dopunsko osiguranje na teret proračuna

HZZO

Prošle je godine država HZZO-u uplatila manje od polovice iznosa kojim proračun pokriva dopunsko zdravstveno osiguranje za osjetljive skupine građana, objavio je u srijedu HZZO i, na medijske upite o poskupljenju police, objasnio da procedura za poskupljenje počinje tek kad stigne takav nalog od Ministarstva zdravlja

(Novilist.hr) ZAGREB Prošle je godine država HZZO-u uplatila manje od polovice iznosa kojim proračun pokriva dopunsko zdravstveno osiguranje za osjetljive skupine građana, objavio je u srijedu HZZO i, na medijske upite o poskupljenju police, objasnio da procedura za poskupljenje počinje tek kad stigne takav nalog od Ministarstva zdravlja.

Opširnije

Ponedjeljak, 28.03.2016.

Nakić predlaže novi pravilnik o dopunskom radu liječnika

LIBERALIZACIJA DOPUNSKOG RADA

(Narod.hr) Ministar zdravstva Dario Nakić uputio je u javnu raspravu nacrt novog pravilnika o dopunskom radu zdravstvenih radnika, po kojem bi mogućnost obavljanja poslova kod privatnog poslodavca mogli imati svi liječnici i drugi zdravstveni djelatnici koji uredno izvršavaju svoje radne obveze u zdravstvenoj ustanovi u kojoj su zaposleni i imaju za to odobrenje ravnatelja.

Opširnije

Četvrtak, 17.03.2016.

Sanacija javnih ustanova u zdravstvu

(HRT) Sjednica Hrvatskog sabora nastavljena je s raspravom o dopunama Zakona o sanaciji javnih ustanova, kojima se omogućava provedba postupka obustave sanacije javnih ustanova u zdravstvu kada sanacija nije postigla očekivane rezultate.

SDP-ova saborska zastupnica Ingrid Antičević Marinović prozvala je vladajuće da se kroz izmjene Zakona o sanaciji žele riješiti ljudi u sanacijskim vijećima i sanacijskih upravitelja bolnica, upitavši ministra zdravlja Darija Nakića zašto planira smjenjivati i one koji su dobro radili. Neke bolnice su iskoristile mogućnost novog poslovanja i počele su poslovati dobro. Neke nisu i te možda treba smijeniti, ali zašto smjenjvati ljude koji su dobro radili, poručila je Antičević Marinović u saborskoj raspravi.

Opširnije

Četvrtak, 03.03.2016.

Reforma plaća zaposlenih u javnom sektoru pod motom: "Graditi, uključiti, a ne rušiti"

SJEDNICA POVJERENSTVA

Polazeći od načela jednakosti plaća, jednaka plaća za jednaki rad za sve zaposlene u javnom sektoru, izrada jedinstvenog načina utvrđivanja načela i osnova za izračun plaća zaposlenih u javnoj službi iziskivat će niz reformskih mjera

AUTORI: Ljubica Gatarić, Vecernji.hr

(VEČERNJI LIST, 2. ožujka 2016.) Održana je prva sjednica Povjerenstva za razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi na kojoj je dogovorena metodologija, način izrade i rokovi za izradu Akcijskog plana za provedbu analize složenosti poslova u javnom sektoru, izrade kompetencijskog okvira zaposlenih, utvrđivanja kriterija nove klasifikacije radnih mjesta, uspostave objektivnog i nepristranog ocjenjivanja koje će omogućiti nagrađivanje prema rezultatima rada te revidiranje sustava uređenja plaća u javnoj upravi.

Opširnije











Kada mogu u mirovinu?

Mobbing
Hrvatska udruga informatike u sestrinstvu (HUIS)