Srijeda, 15.05.2013.

Prenosimo iz POSLOVNOG DNEVNIKA

...za uvećanje klikni na sliku

Ispis 

---

Nedjelja, 05.05.2013.

VJETAR U LEĐA VLADI s Trga bana Jelačića

PROSVJED TEK LOŠA KARIKATURA ŠKORIZACIJA SINDIKALNE BORBE

S obzirom na sve pozive, najave i organizirane dolaske za Praznik rada očekivalo se daleko više ljudi od (nategnutih) 20 tisuća. Nekoliko kilometara dalje, u Maksimiru, samo se porcija graha podijelilo dva i pol puta više

Jasmin KLARIĆ

(NOVI LIST) Trebao je to biti sindikalni Bljesak, koji bi najavio skoru političku Oluju, no vjetrić koji se na Praznik rada uspio podići sa zagrebačkog Trga bana Jelačića zapravo je tek puhnuo u krmu vladajućoj ekipi u Banskim dvorima. Od okupljanja gladnog i bijesnog naroda, na koje su pozivali i svi sindikati i Crkva (navodeći sudjelovanje u prosvjedu kao vjersku dužnost) i braniteljske udruge i, naravno, oporba predvođena Hrvatskom demokratskom zajednicom, cijela priča pretvorila se u lošu - karikaturu.
Prvo, s obzirom na sve pozive, najave i organizirane dolaske očekivalo se daleko više ljudi od (nategnutih) 20 tisuća. Nekoliko kilometara dalje, u Maksimiru, samo se porcija graha podijelilo dva i pol puta više.
Dvadeset tisuća ljudi, ipak, nije brojka na koju se može tek odmahnuti rukom. No, jest mnogo toga što se vidjelo i čulo na prosvjedu: od s pozornice orkestriranog skandiranja »U boj, u boj«, preko Ribićevog šetkanja dok su puštani Milanovićevi predizborni govori, do glazbene podloge cijeloj priči. Kako i priliči nacional-socijalnom happeningu, prosvjednike su na putu do Trga pratile (i) teške note Marka Perkovića Thompsona, a okupljanje je završeno emitiranjem spota neokrunjenog kralja nacional-socijalnog šunda Miroslava Škore i pjesme »Zašto lažu nam u lice« (digresijica: nakon što je suze isplakao za svetinjama i onima kojima se sudi, te teškom socijalnom položaju Hrvata kao takvih, od Škore se očekuje i neki hit kojim će braniti tradicionalne vrijednosti tradicionalne hrvatske muško-ženske obitelji od ugroza dekadentnog svijeta).

HDZ u paklu tačerizma

Bez obzira na izrazito tešku gospodarsku situaciju u zemlji, vlast na ovakve stripoidne sindikalne prijetnje, može ležerno odmahnuti rukom i nastaviti sa svojim poslom - po svom. A sindikalnom članstvu bi valjalo porazmisliti o tome tko ih, zapravo, sve ove godine vodi. Jer nema organizacije koja nakon ovakvog debakla ne bi postavila pitanje odgovornosti svojih čelnih ljudi. Osim, naravno, hrvatskih sindikata. Gdje su vođe tek nešto malo manje dugovječni od britanske kraljevske obitelji.
HDZ će, pak, debaklu prosvjeda na kojem je ozbiljno gradio svoju političku taktiku, ipak malo teže moći pristupiti nehajno. Nakon iznenađujuće i male, ali toliko velike pobjede na izborima za Europski parlament, u ovoj političkoj bitci su ipak Karamarkove trupe ostale bez plijena.
Od pojačanog pritiska na vlast, čime bi se bar malo ozbiljnijim učinile neostvarive najave o izvanrednim parlamentarnim izborima nakon 1. srpnja, nema ništa. A kako sezona uzima svoj danak na Zavodu za zapošljavanje (i smanjuje »onu« brojku) sva je prilika da do duboke zime neće biti nove prigode za značajniji politički profit naricanjem nad hudom sudbom domicilnog stanovništva.
Možda će to biti i prilika da se stranka malo sredi i dođe k sebi, jer posljednjih dana se redaju potpuno bezglave izjave iz Središnjice, koje su u tolikoj svađi sa stvarnošću da povremeno znaju biti i komične - poput nedavnog okruglog stola na kojem su se predstavnici HDZ-a žalili na »poreznu agresiju« vlasti i na to da Kukuriku Vlada provodi - tačerizam. Što su dva potpuno nespojiva pojma.
Ili, kad se iz HDZ-a, nakon vijesti o tome da će Europska komisija, izgleda, odabrati most kao najbolji način povezivanja dva dijela Hrvatske oko Neuma, kaže kako ovoj vlasti treba Europska unija reći da je Pelješki most hrvatski nacionalni interes. U stvarnosti se, naravno, radi samo o novcu. Kojeg Hrvatska nema i bez kojeg bi se radovi na mostu mogli jedino prigodno otvarati pred svake izbore, što je praksa koju je baš HDZ izraubao do krajnje granice neukusa.

Smušeni vs. grogirani

Takav, dakle prilično smušen HDZ, ide međutim po novu izbornu pobjedu na lokalne izbore. S druge strane mu stoji izostankom gospodarskih uspjeha (prve nepesimistične brojke s početka ove godine još ne mogu biti ni naznake trendova oporavka, a kamoli nešto ozbiljnije) uzdrmana Kukuriku koalicija i ishod će biti prilično neizvjestan. Nema sumnje da će u izbornim noćima (dva su kruga) pobjedu proglasiti i jedni i drugi, no nekoliko je stvarnih razina na kojima će se ona moći razmatrati. Prvo, za Zorana Milanovića su ključni Grad Zagreb i Istarska županija. On je tu s dvije odluke (Kajin i Ostojić) rizik rezultata dobrim dijelom preuzeo na sebe. Jedna pobjeda bi ga vjerojatno zadovoljila, no ako oba njegova igrača izgube, priče o nezadovoljstvu šefom samo će se umnožiti u SDP-u i po medijima. Za HDZ i Karamarka, pak, u dva gospodarski najjača grada, Rijeci i Zagrebu, nema nikakve nade. Njihovi kandidati tamo neće vidjeti ni drugog kruga. No, nisu baš posve bez šansi u Osijeku i Splitu. Također, za odnos dvije najjače stranke valjat će popratiti ishode u, prije svega: Zadru, Dubrovniku i Vukovaru. Splitsko-dalmatinska županija neće nositi neku realnu važnost (kao ni sve ostale županijske pobjede, jer se radi ipak o manje moćnom segmentu lokalne vlasti od gradova), no eventualni poraz HDZ-a od ruke Ivana Grubišića imao bi golemi simbolički značaj, jer se radi o županiji koja je već više od dva desetljeća čvrsta utvrda desnice.
Kako god, međutim, priča o lokalnim izborima završila, bit će to još samo jedna politička runda u bitci za vlast u još uvijek ponirućoj zemlji. I to jedna od mnogih koje još slijede; jer već u svibnju 2014. su redovni izbori za europarlament, pa će se onda biti nova bitka za Pantovčak i tek tamo negdje krajem 2015. uslijedit će glavni okršaj, parlamentarni izbori.
Ono što će se u međuvremenu zbivati mimo stranačkih konfrontacija će, međutim, bitno odrediti kako njihov rezultat, tako i srednjoročnu sudbinu zemlje. Jer ne uspije li u mnogočemu šepava Kukuriku vlast (a šepa jer dio Vlade stupa, a dio hoda opreznim, puževim korakom - da ne govorimo o onima koji su iz Banskih dvora već otpali) uspraviti zemlju izvan spirale pada svega što ne treba padati, onda će, Škori i Ribiću unatoč, priča možda ipak postati neprispodobivo opasna.
U toj podjeli karata možda će doista postati bitno »tko je domaćin, a tko je bio gost«, a jamačno će cirkus doći i do našeg malog grada. I neće mu nedostajati klauna. Uostalom, dovoljno je pogledati preko Jadrana.
A tamo odavno već nikom nije smiješno.

Ispis 

---

Petak, 03.05.2013.

Čišćenje i održavanje bolnica u privatne ruke: država će uštedjeti oko 250 milijuna kuna

IZDVAJANJE NEZDRAVSTVENIH BOLNIČKIH SLUŽBI POČINJE U RUJNU 

Na udaru racionalizacije - spremačice, pralje... / Snimio Marin ANIČIĆ

Autor: Ljerka Bratonja Martinović 

Prema podacima Ministarstva zdravlja, u javnim bolnicama u Hrvatskoj zaposleno je 48.224 osoba, a nezdravstveno osoblje, s 14.116 zaposlenih, čini čak 30 posto zaposlenih

(Novilist.hr) ZAGREB Više od 14.000 spremačica, pralja, dostavljača, vodoinstalatera, administratora i drugog nezdravstvenog osoblja naći će se na udaru racionalizacije bolničkog sustava kroz tzv. outsourcing ili spin off, što prema Vladinom ekonomskom programu mora biti dovršen do kraja godine.

Ministarstvo zdravlja upravo provodi postupak ugovaranja konzultanta za izradu plana racionalizacije kroz outsourcing ili spinoff svih nezdravstvenih usluga u zdravstvu. Sklapanje ugovora očekuje se do lipnja, a realizacija ugovora, odnosno provedba plana outsourcinga, trebalo bi, kažu u resornom ministarstvu, započeti tijekom rujna ove godine.

Procjene su da bi se trošak nezdravstvenih djelatnika u sustavu zdravstva na taj način smanjio za pet do 10 posto, što bi na godišnjoj razini u najboljoj varijanti iznosilo oko 250 milijuna kuna. Prema podacima Ministarstva zdravlja, u javnim bolnicama u Hrvatskoj zaposleno je 48.224 osoba, a nezdravstveno osoblje, s 14.116 zaposlenih, čini čak 30 posto zaposlenih. Nezdravstveni sektor danas troši oko 30 posto bolničkih proračuna ili 2,6 milijarde kuna godišnje, što je gotovo dvostruko više od europskog prosjeka, gdje na popratne službe odlazi svega 16 posto bolničkih rashoda.

Skuplji sustav

Kako se doznaje u ministarstvu, pri odlučivanju o tome koje će se usluge prepustiti outsourcingu, a koje će ići u spinning-off, vodit će se računa o uspješnim primjerima iz europskih zemalja, ali i o prednostima i potencijalnim rizicima takvog izdvajanja pojedinih službi, osobito kad je riječ o uslugama čišćenja bolničkih prostora i prehrane pacijenata.

Dok bi outsourcing značio prepuštanje ovih službi, pa i zaposlenih, u ruke privatnih tvrtki, spin-off nešto je umjerenija varijanta i znači prelazak spomenutih službi u tvrtku-kćer koju osniva sama bolnica ili druga javna ustanova.

Outsourcing je i sindikatima i poslodavcima u zdravstvu neprihvatljiva varijanta, koliko zbog izvjesnog gubitka radnih mjesta, toliko i zbog toga što se u praksi, kako tvrde, već pokazao skupljim sustavom od postojećeg.

Pregovori u srpnju

Po procjenama poslodavaca u zdravstvu, da bi outsourcing bolnici bio isplativ, morao bi biti 30 do 40 posto produktivniji od vlastite usluge, što u bolnicama koje su dosad posegle za vanjskim uslugama to i nije bio slučaj.

Vladini socijalni partneri daleko su skloniji spinoff-u, u kojem bi se čišćenje bolnica prepustilo tvrtki-kćeri u vlasništvu javne ustanove, što bi jamčilo i veću sigurnost radnih mjesta. U ministarstvu pregovore sa sindikatima o ovoj temi namjeravaju voditi tek po izradi plana racionalizacije kroz outsourcing ili spin off, što znači u srpnju i kolovozu.

Tek kad plan bude napisan, znat će se procjena ušteda u novcu za svaku uslugu i svaku pojedinu bolnicu, te kakve će biti uštede na kvaliteti i brzini isporuke nezdravstvenih usluga. Na temelju tih procjena, ministarstvo će odlučiti hoće li neki uslugu prepustiti privatnom koncesionaru ili će kuhanje, pranje rublja i čišćenje organizirati sama bolnica kroz svoju tvrtku-kćer.

Ispis 

---

Petak, 03.05.2013.

JUTARNJI LIST o prvosvibanjskom prosvjedu i reakcijama na njega

...za čitanje klikni na sliku

Ispis 

---

Četvrtak, 02.05.2013.

NAGLASAK: Građanima su vođe sindikata i stranaka - isti

Slab odziv jer se ministre, oporbu i sindikate smatra dijelom iste društvene elite

Marko Špoljar

(VEČERNJI LIST) Iako su Severa, Ribića, Matijaševića i još neke doživotne predsjednike svojih sindikata u jučerašnjoj prosvjednoj šetnji gradom podržali i Kaptol, i braniteljske udruge, i glavne oporbene stranke HDZ, Hrvatski laburisti i HDSSB, uspjeli su okupiti samo dvadeset tisuća prosvjednika.

Ispada da su prosvjedovali samo sindikalni povjerenici, još poneki član sindikata i samo najznatiželjniji građani, jer da je drukčije - da su šefove svojih stranaka i udruga, te najviše crkvene službenike podržali njihovi sljedbenici - onda bi središnji zagrebački trg bio premalen da ih sve primi. Stoga bi se slab odaziv na prosvjedu mogao tumačiti kao pobjeda Vlade jer su poruke sindikalaca bile usmjerene gotovo isključivo prema "slugama kapitalista" - premijeru Zoranu Milanoviću i njegovim ministrima. Ali bilo bi to prejednostavno tumačenje.

Slab odaziv na prosvjed ne znači da su građani uglavnom zadovoljni radom Vlade - uostalom svoje "zadovoljstvo" vladajućima jasno su izrazili (ne)izlaskom na europske izbore - već da vođama sindikata vjeruju jednako malo kao i vođama političkih stranaka.

Većina građana, naime, "vječne" sindikalne čelnike svrstava u isti koš s ministrima i viđenijim oporbenjacima. I jedni i drugi za njih su samo "pobjednici tranzicije", pripadnici jedne te iste društvene elite koji samo glume sukob. "Mijenjajte smjer!", vikali su sindikalni vođe prema Banskim dvorima. Slažemo se, ali bilo bi dobro da i vi promijenite smjer jer zbog toga što vam sve manje ljudi vjeruje, manje su i šanse da ćete Vladu natjerati na pravi put.

Ispis 

Vezane vijesti